Biologija

Poslije pustinja, šume su nazastupljeniji kopneni ekosistem i kao takvi imaju imaju veliki značaj za opstanak planete Zemlje i čovjeka. U prvin redu, šume u procesu fotosinteze proizvode kisik koji sva živa bića na planeti koriste u procesu disanja. Također u fotosintezi šume proizvode organske tvari koje u ishrani koriste biljojedi i svaštojedi. Također, drvo čovjeku služi i za ogrjev u zimskim periodima. Šumsko drveće upija razne štetne plinove, taloži prašinu. Na mjestima gdje je šuma iskrčena javljaju se klizišta, koja su veoma opasna po čovjeka i živi svijet.Zbog svog prevelikog značaja za kompletan živi svijet na planeti, šume je potrebno zaštititi. Tako se u svijetu 21. marta obilježava kao Svjetski dan šuma.Povrsine sa oskudnim rastinjem koje su u nasoj zemlji zastupljene u podrucjima juzne Hercegovine i jugozapadne Bosne nazivamo krs. U proslosti na mjestu danasnjeg krsa bile su guste submediteranske sume. Ove sume covjek je stoljecima unistavao radi dobivanja gradjevinskog materijala, drveca za ogrjev i vece povrsine pasnjaka. ceste biljke ovog podrucja su: bjelograbic, crni grab, crni jasen, pucaline, ruja, vrijesak i draca koje grade krske sume i sikare. Od zeljastih biljaka ovdje se susrecu: hrdjobrada, kovilje, kadulja, smilje, lavanda, ruzmarin i bjelusina koje grade livade kamenjare.Draca je nizak razgranati listopadni grm sa zutim ili zelenkastozutim grozdastim cvastima. Zreo plod je drvcenast sa sirokim krilcem.Vrijesak je zimzeleni grm s nasuprotnim listovima poredanim u cetiri reda. Ruzicasti ili bjelicasti cvjetovi su sakupljeni u grozdaste cvati.Ljekovita i cesta biljka krskih kamenjara je i smilje. Biljka ima zute cvjetove i uske, kratke listice, sto predstavlja prilagodjenost uvjetima zivota krsu.Bjelusina je, takodjer, ljekovita biljka krskih livada. Ima karakteristican izgled listova koji su bjelicasti i gusto obrasli dlakama, tako da je cijela biljka vunasta.Najcesce vrste gustera su: sivi guster, sljepic, zelembac i blavor, a od zmija: poskok, prugasti smuk, pjegava crvenkrpica i druge.Sivi guster obicno se susrece na mjestima gdje ima kamenja.Zelembac voli toplija i susna mjesta s grmolikom vegetacijom, livade ili kamenjare.Blavor je krupni, zmijoliki guster koji moze narasti do 1 m.Sljepic je guster koji naraste do 50 cm.Poskok je zmija otrovnica i spada medju nase najotrovnije zmije.Prugasti smuk je najsnaznija i najdeblja zmija Evrope.Od ptica u krsu cesto se susrece jarebica kamenjarka.Podzemne vode koje nastaju u rastresitim sedimentima nazivamo izdanskim, a one koje nastaju u krskim podrucjima nazivamo krske podzemne vode. Podzemne vode mogu biti tople, pa se nazivaju termalnim, a ukoliko su bogate mineralnim materijama nazivamo ih mineralnim vodama.Izdanske vode su zastupljene u nizijskim podrucjima Peripanonske Bosne. One se uglavnom koriste za vodosnabdjevanje stanovnistva ovih krajeva.Krske vode nastaju poniranjem padavinskih voda kroz krske pukotine. U keskim poljima za vrijeme kisa vrela izbacuju vodu na povrsinu, a u vrijeme suse sluze za odvodnjavanje ovih polja. Takva vrela se nazivaju estavele. U podzemlju se njihove vode nekada dijele prema razlicitim slivovima. Takva pojava naziva se bifurkacija.Termalne podzemne vode se najcesce koriste za lijecenje raznih oboljena u banjskim lijecilistima koja su izgradjena zahvaljujuci ovom bogatstvu.Mineralne vode se kod nas nazivaju i kisele vode, a po njihovim nalazistima mnoga mjesta koja raspolazu ovim bogatstvom dobile su naziv Kiseljak.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *