Hidraulicni sistemi

Vec ste naucili da se hidraulicnim sistemom vrsi pretvaranje, prenos i uprovljanje energijom. Oni se koriste za prijenos velikih sila i momenata. Navest cemo samo neke prednosti hidraulicnih sistema: prenos velikih sila sa uređajima malih dimenzija, velika gustoca snage po zapremini, jednostavnost pretvaranja energija medija u mehanicki rad, mala inercija, automatsko prilagođavanje potrebne sile, primjena brzine itd. Hidraulicni sistemi imaju i neke nedostatke. Navest cemo neke od njih: relativno mala iskoristivost u odnosu na mehanicke prenosnike snage, gubici zbog strujanja i curenja tekucine, kasnjenje signala, relativno visoka cijena uređaja i elementa zbog male serije i preciznosti izrade, ogranicene brzine strujanja ulja itd. Pneumatski sistem, koja kao radni medij koriste zrak pod pritiskom, su sigurni, brzi i jednostavni prenosioci. Njihova velika prednost je moguca kontinuirana promjena brzine aktuatora, cistoca, jednostavno odrzavanje sistema i mala tezina elemenata. Pneumatski sistemi imaju i neke nedostatke, kao sto su: kasnjenje signala zbog stisljivostu zraka, skupa proizvodnja stusljivog zraka, buka pri ekspanziji zraka u atmosferu, prenos signala na velike udaljenosti nije moguca zvog gubitka strujanja u cijevima. Zbog prednosti i nedostatka sistemi se cesto kombinuju. Kada nije uspio slomiti Veliku Britaniju, Hitler se odlucio za napad na SSSR. U tu je svrhu izradio plan napada prema kojoj je racunao da SSSR moze voditi rat najduze do 5 mjeseci. Iako je bio obavijesten o namjerama Njemacke, Staljin je smatrao da oni nisu tacni, vjerujuci da je to pokusaj da se SSSR uvuce u rat. Rano ujutro 22. juna 1941. godine zapocela je operacija Barbarosa. Njemacka je s oko 4,5 miliona vojnika, raspoređenih u 150 svojih i 40 divizija ostalih fasistickih zemalja, napala SSSR bez objave rata. Vec u septembru 1941. godine Nijemci su zapoceli opsadu Lenjin grada. U decembru su na centralnom feontu bili svega 30 km od Moskve dok su na jugu uspjeli stici nadomak Rostova na Donu osvojivsi Bjelorusiju i Ukrajinu. U tom kriticnom trenutku Crvenoj armiji pomogla je ostra ruska zima za koju se Nijemci nisu valjano pripremili, jer su bili uvjereni da ce se rat sa SSSR-om okoncati prije zime. Njemacka mehanizacija bila je zaustavljena, a vojnici gladni i primrzli. Pneumatska kao radni medij koristi plin, najcesce zrak. Pneumatski sistemi pretvaraju i prenose mehanicku energiju. U shemi je predstavljeno pretvaranje mehanicke energije u energiju zraka pod pritiskom koji se pohranjuje u spremnik zraka. Kroz pneumatsku razvodnu mrezu zrak se dovodi u blok gdje se vrsi obrnuto pretvadanje energije. U pneumatskom sistemu energija zraka se pretvara u koristan mehanicki rad. Osim pretvaranja u mehanicki rad, pneumatski sistem cesto obavlja i ulogu upravljanja, odnosno regulacije. Elementi za proizvodnju i razvod zraka osiguravaju potrebne kolicine zraka pod pritiskom odgovarajucih parametara. Elementi za pripremu zraka obavljaju pripremu zraka, sto ukljucuje ciscenje, podmazivanje i regulaciju pritiska. Izvrsni elementi su elementi koji obavljaju mehanicki rad. Upravljacki elementi upravljaju informacijama i tokovima energije. Upravljacki-signalni elementi prihvataju informacije o stanju sistema. Pomocni elementi ispunjavaju razlicite dodatne funkcije. Ugljik se cesto u prirodi pojavljuje u elementarnom stanju u vidu grafika, dijamanta i amforfnog ugljika. Vjerovatno ste imali priliku vidjeti bljestavi, prozirni, bezbojni kristal dijamant, ugrađen u skupocjeni nakit. Poznat vam je i grafit. Grafitnom olovkom pisali ste cak prije polaska u skolu. I dijamant i grafit su ugljici. Potpuno su razliciti, zar ne? Takve, razlicite forme jednog istog elementa zovu se alotripske modifikacije. Dijamant i grafit su, dakle, alotropske modifikacije ugljika. Oni imaju isti hemijski sastav, a razlicita fizicka svojstva. Dijamant: bezbojan, proziran, tvrd, ne provodi struju. Grafit: crn, neproziran, mekan, provodi struju. Dijamant dolazi u prirodi u obliku dosta neuglednih kristala. Najveca nalazista prirodnog dijamanta su u Africi i Australiji. Brusenje i poliranjem dijamanta postize se bljestavi sjaj kristala. Sirom svijeta poznati znalci ove vjestine su brusaci iz Amsterdama. Bruseni dijamant cesto se naziva briljant. Masa dijamanta mjeri se specijalnom jedinicom mase koja se zove karat. Zagrijavanjem dijamant, bez pristupa zraka, prelazi u grafit. Grafit ima potpuno drugaciju kristalnu strukturu od dijamanta, sto je uzrok njihovih razlicituh fizickih svojstava.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *