Signal

Izdvajanje samo onog signala kojeg żelimo reprodukovati vrši se u oscilatornom kolu koje se nalazi na ulazu prijemnika i povezano je sa prijemnom antenom i uzemljenjem. Oscilatorno kolo se sastoji od zavojnice (sa ili bez feritnog jezgra) i promjenljivog kondenzatora spojenog na krajeve zavojnice. Signal koji je doveden sa antene i koji ima jednaku frekvenciju oscilatornog kola, (signal koji je u rezonanciji sa oscilatornim kolom), pobudit će oscilovanje u njemu.Svi ostali prispjeli signali neće imati utjecaja na oscilatorno kolo. Izbor pobudnog signala (radiostanice) ovisi o promjenljivorm kondenzatoru i induktivitetu zavojnice 18. TRAVNJA 0:08 OGLED Da bi se dobio metan, prvo treba pripremiti hemikalije. Natrij acetat je supstanca koja kristalizira sa tri molekule vode CH,COONa 3H,O. Potrebno je dobiti bezvodni natrijev acetat, a to ćemo postići grijanjem na komadu željeznog lima sve dok voda ne ispari. Bezvodni nat acetat ohladen istucamo u porculanskom avanu i odmah ga prenesemo u epruvetu koju dobro začepimo gumenim čepom. Stajanjem na zraku opet bi upio vodu. Natrij hidroksid takoder upija vlagu, pa se pastile istucaju i pomiješaju sa kalcijevim oksidom u odnosu 1:1. Ta se smjesa zove natronski kreč. Bezvodni natrij acetat i natronski kreč se dobro izmiješaju u približnom odnosu 1:2 i vatrostalna epruveta se napuni ovom smjesom do jedne polovine. Epruvetu zatvorimo čepom kroz koji prolazi koljenasta cjevčica i uhvatimo epruvetu klemom za stalak. Klemu učvrstimo za stalak tako da je epruveta gornjim dijelom (otvorom) malo nagnuta prema dolje kako bi se spriječilo da eventualno kondenzovane kapljice vode ne padaju u ugrijanu smjesu. Nakon nekog vremena, dok se istisne zrak iz epruvete, možemo na vrhu koljenaste cijevi zapaliti metan. Ogled treba izvoditi pažljivo da ne bi u hemikalijama zaostalo imalo vode, te metan pažljivo upaliti tek kada ste se uvjerili da je zrak iz epruvete izašao napolje. Vrh koljenaste cijevi treba biti malo sužen. Kako se metan ne otapa u vodi moguće je uhvatiti ga u epruvetu iznad vode u kadi, a zatim pokazati da izdvojeni gas gori Za rashladivanje napitaka, čuvanje lakokvarljvih namirnica i očuvanje svježih namirnica u domaćinstvu koristimo električne hladnjake i zamrzivače. Za održavanje i prilagodavanje klimatskih uvjeta u prstorijama koristimo klima uređaje. Električni hladnjak (frižider)je rashladniuredaj sa električnim pogonom koji pomoću rashladnog sredstva oduzima toplotu od namirnica i predaje je okolini. Cuvanje namirnica se najbolje postiže na temperaturi od +4 °C do +8 °C. Glavni dijelovi hladnjaka su kompresor, kondenzator, isparivač, termostat i elektromotor. Elektromotor (5) pokreće kompresor. Kompresor (4) sabija rashladno sredstvo (plin) na viši pritisak. Sabijeni plin dolazi u kondenzator (3) gdje se hladi i tako rashladen prelazi iz plinovitog u tekuće stanje (kondenzacija). Tekućina prolazi kroz kapilarnu cjevčicu i dolazi u isparivač (2) gdje joj se smanjuje pritisak i tu se raspršava. Raspršena tekućina u isparivaču isparava. Za isparavanje je potrebna toplota koju rashladno sredstvo uzima od okolinog prostora u hladnjaku i na taj način hladi unutrašnjost hladnjaka. Rashladni medij (plin) kompresor usisava i proces se ponavilia sve dok unutrašnjost hladnjaka ili zamrzivača ne postigne zadanu temperaturu. Termostat (1) requliše željenu temperaturu tako što prekida strujno kolo elektromotora i rad kompre temperatura u hladnjaku povisi. Kao rashladni medij prvo je korišten amonijak, a kasnije freon. Oni su vrlo otrovni, pa se danas sora, a automatski se uključuje kada se oriste derivati freona koj imaju manje śtetno djelovanje na Zemljin ozonski omotać i okolinu. Pravila čišćenja i održavanja hladnjaka Hladnjak treba postaviti na što hladnije mjesto u stanu, ali tako da izmedu zida i str hladnjaka ima dovoljno prostora za prozračivanje. Namirnice ohladite na sobnu temperaturu prije odlaganja u hladnjak. Nemojte vrata hladnjaka držati bespotrebno otvorena, Pravovremeno odledivanje hladnjaka štedi energiju i produžava mu vijek tra ažnjeg dijela janja. Klima-uređaji u zatvorenim prostorima po potrebi mogu mijenjati i prilagodavati klimatske uvjete želji korisnika. Klima-uredaj čine: ventilacioni krug (ventilator, filter, isparivač)i rashladni krug (kompresor, kondenzator, aksijalni ventilator, cijevne veze). Kompresor i elektromotor su smješteni u zajedničko kučište, koje se ne smije otvarati jer sadrži freon. Kompresor sabija freon i na taj način ga zagrijava, koji tako zagrijan dolazi u kondenzator. Kroz kondenzator kruži vanjski zrak koji hladi i kondenzuje freon.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *