Voda, zrak i tlo

Zagadjenost vode je svaka kvalitativna i kvantitativna promjena fizickih i bioloskih osobina  vode. Zagadjenje najcesce moze biti urbano, industrijsko i poljoprivredno. Otpadne vode naselja zagadjene su bakterijama i parazitima koji mogu biti uzrocnici zaraznih bolesti. Otpadne vode domacinstva potjecu od pripreme hrane, licne higijene, higijene prostora i slicno. Sve te otpadne vode svode se u kanalizaciju. Ako se koriste za navodnjavanje, moraju se bioloski precistiti. Industrijske otpadne vode mogu sadrzavati neorganska ili organska oneciscenja. Razvojem industrije one postaju sve veci ekoloski problem savremenog svijeta, jer zagadjuje kako povrsinske tako i podzemne vode. Najveci industrijski zagadjivaci su: hemijska industrija, prehrambena industrija, metalurgija, tekstilna industrija, industrija papira i koze i termoenergetskih objekti. Otpadne vode kozarske industrije su najprljavije jer sadrze krom, nikl, anorgenske soli, organske kiseline, djelici koze, mesa i sl. Zrak se zagadjuje kada u njega dospiju razne tvari u gasovitom stanju ili u obliku cestica. Stetni gasovi u zraku nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva koja se koriste kao izvori energija. Glavni izvori zagadjenosti su automobili, termoelektrane, industrija i domacinstva. Voda, zrak i tlo predstavljaju jednu neraskidivu skolosku cijelinu. Povezuje ih zajednicki uzrocnici  oneciscenja sa stetnim posljedicama po zivi svijet na Zemlji. Nepromijenjeni se gomilaju u biljkama, ukljucujuci se tako u lanac ishrane.Povrsine sa oskudnim rastinjem koje su u nasoj zemlji zastupljene u podrucjima juzne Hercegovine i jugozapadne Bosne nazivamo krs. U proslosti na mjestu danasnjeg krsa bile su guste submediteranske sume. Ove sume covjek je stoljecima unistavao radi dobivanja gradjevinskog materijala, drveca za ogrjev i vece povrsine pasnjaka. ceste biljke ovog podrucja su: bjelograbic, crni grab, crni jasen, pucaline, ruja, vrijesak i draca koje grade krske sume i sikare. Od zeljastih biljaka ovdje se susrecu: hrdjobrada, kovilje, kadulja, smilje, lavanda, ruzmarin i bjelusina koje grade livade kamenjare. Draca je nizak razgranati listopadni grm sa zutim ili zelenkastozutim grozdastim cvastima. Zreo plod je drvcenast sa sirokim krilcem. Vrijesak je zimzeleni grm s nasuprotnim listovima poredanim u cetiri reda. Ruzicasti ili bjelicasti cvjetovi su sakupljeni u grozdaste cvati.Ljekovita i cesta biljka krskih kamenjara je i smilje. Biljka ima zute cvjetove i uske, kratke listice, sto predstavlja prilagodjenost uvjetima zivota krsu. Bjelusina je, takodjer, ljekovita biljka krskih livada. Ima karakteristican izgled listova koji su bjelicasti i gusto obrasli dlakama, tako da je cijela biljka vunasta.
Najcesce vrste gustera su: sivi guster, sljepic, zelembac i blavor, a od zmija: poskok, prugasti smuk, pjegava crvenkrpica i druge. Sivi guster obicno se susrece na mjestima gdje ima kamenja.
Zelembac voli toplija i susna mjesta s grmolikom vegetacijom, livade ili kamenjare. Blavor je krupni, zmijoliki guster koji moze narasti do 1 m. Sljepic je guster koji naraste do 50 cm. Poskok je zmija otrovnica i spada medju nase najotrovnije zmije. Prugasti smuk je najsnaznija i najdeblja zmija Evrope.
Od ptica u krsu cesto se susrece jarebica kamenjarka.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *