Voda, zrak i tlo

Zagadjenost vode je svaka kvalitativna i kvantitativna promjena fizickih i bioloskih osobina  vode. Zagadjenje najcesce moze biti urbano, industrijsko i poljoprivredno. Otpadne vode naselja zagadjene su bakterijama i parazitima koji mogu biti uzrocnici zaraznih bolesti. Otpadne vode domacinstva potjecu od pripreme hrane, licne higijene, higijene prostora i slicno. Sve te otpadne vode svode se u kanalizaciju. Ako se koriste za navodnjavanje, moraju se bioloski precistiti. Industrijske otpadne vode mogu sadrzavati neorganska ili organska oneciscenja. Razvojem industrije one postaju sve veci ekoloski problem savremenog svijeta, jer zagadjuje kako povrsinske tako i podzemne vode. Najveci industrijski zagadjivaci su: hemijska industrija, prehrambena industrija, metalurgija, tekstilna industrija, industrija papira i koze i termoenergetskih objekti. Otpadne vode kozarske industrije su najprljavije jer sadrze krom, nikl, anorgenske soli, organske kiseline, djelici koze, mesa i sl. Zrak se zagadjuje kada u njega dospiju razne tvari u gasovitom stanju ili u obliku cestica. Stetni gasovi u zraku nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva koja se koriste kao izvori energija. Glavni izvori zagadjenosti su automobili, termoelektrane, industrija i domacinstva. Voda, zrak i tlo predstavljaju jednu neraskidivu skolosku cijelinu. Povezuje ih zajednicki uzrocnici  oneciscenja sa stetnim posljedicama po zivi svijet na Zemlji. Nepromijenjeni se gomilaju u biljkama, ukljucujuci se tako u lanac ishrane.Povrsine sa oskudnim rastinjem koje su u nasoj zemlji zastupljene u podrucjima juzne Hercegovine i jugozapadne Bosne nazivamo krs. U proslosti na mjestu danasnjeg krsa bile su guste submediteranske sume. Ove sume covjek je stoljecima unistavao radi dobivanja gradjevinskog materijala, drveca za ogrjev i vece povrsine pasnjaka. ceste biljke ovog podrucja su: bjelograbic, crni grab, crni jasen, pucaline, ruja, vrijesak i draca koje grade krske sume i sikare. Od zeljastih biljaka ovdje se susrecu: hrdjobrada, kovilje, kadulja, smilje, lavanda, ruzmarin i bjelusina koje grade livade kamenjare. Draca je nizak razgranati listopadni grm sa zutim ili zelenkastozutim grozdastim cvastima. Zreo plod je drvcenast sa sirokim krilcem. Vrijesak je zimzeleni grm s nasuprotnim listovima poredanim u cetiri reda. Ruzicasti ili bjelicasti cvjetovi su sakupljeni u grozdaste cvati.Ljekovita i cesta biljka krskih kamenjara je i smilje. Biljka ima zute cvjetove i uske, kratke listice, sto predstavlja prilagodjenost uvjetima zivota krsu. Bjelusina je, takodjer, ljekovita biljka krskih livada. Ima karakteristican izgled listova koji su bjelicasti i gusto obrasli dlakama, tako da je cijela biljka vunasta.
Najcesce vrste gustera su: sivi guster, sljepic, zelembac i blavor, a od zmija: poskok, prugasti smuk, pjegava crvenkrpica i druge. Sivi guster obicno se susrece na mjestima gdje ima kamenja.
Zelembac voli toplija i susna mjesta s grmolikom vegetacijom, livade ili kamenjare. Blavor je krupni, zmijoliki guster koji moze narasti do 1 m. Sljepic je guster koji naraste do 50 cm. Poskok je zmija otrovnica i spada medju nase najotrovnije zmije. Prugasti smuk je najsnaznija i najdeblja zmija Evrope.
Od ptica u krsu cesto se susrece jarebica kamenjarka.

Kako glasi pita

Više od 905% šteta od korozije posljedice su elektrohemijske korozije koja nastaje usljed dodira metala s drugom fazom koja ima osobine elektrolita. To su korozije u vlažnoj atmosferi, u prirodnoj i tehničkoj vodi, rastvorima kiselina, baza, soli i sl., vlažnom tlu, tečnosti biološkog porijekla, taljevinama soli, oksida i hidroksida. Poseban oblik elektrohemijske korozije je biološka korozija metala usljed djelovanja bakterija (u cjevovodima, spremnicima/tankerima, rashladnim uređajima i sl.) i korozija ugradenih metalnih dijelova u ljudskom tijelu (implantati). Hemijska korozija nastaje u neelektrolitima kao što su vrući suhi gasovi i bezvodne organske tekućine. Nastaje reakcijom izmedu metala i okoline i to su najčešće oksidi i sulfidi. Mnogi metali reagiraju s kisikom i stvaraju okside. Oksidni slojevi nastali korozijom imaju različita svojstva ovisno o kojem se metalu radi. Tako je glavna prednost aluminija što on naizgled ne hrda iako reagira sa zrakom mnogo brže od željeza. Razlika je u tome što je nastala aluminijska ,hrda” tvrdi oksid aluminija poznat kao korund. Korund je jedna od najtvrdih poznatih tvari (Graz, 2011). Aluminij se na zraku trenutno prevuče tim tankim slojem oksida koji je tvrdi i od samog metala i koji ga štiti od daljnje korozije. Zeljezo se, nažalost, prekrije crvenim ljuskastim slojem koji ubrzo otpada izlažući novi sloj metala oksidaciji, odnosno koroziji. Zlatni nakit Stepen finoće vlatne legure se izražava u karatima. Cisto zlete je 24 karatneo. Naprimjer, ukoliko je proizvod izraden od 18 karatnog on u sebi sadrži 75% čistoga zlata i 25% nekoga drugog metala najčesće srebra ili bakra. Prilikom otkupa, trgovac le van obično ponuditi iznos zasnovan na količini čistoga via ga sadrži proizvod, tako da je podatak o čistoći zlata izuzets važan. Zlatni nakit se najéeśće izraduje od 14 karatnog zlata. U proslosti su se lato i njegovispojevi upotrebljavali u lijelen tuberkuloze i drugih bolesti. U savremenoj medicini kotis se neki spojevi za liječenje reumatskog artritisa jer ubla bolove u zglobovima. Medutim, dokazano je da terapi zlatom nepovoljno djeluje na kośtanu srž, uzrokuje nesanicu tjeskobu. Samo se djelomično izlučuje iz organizma, pa je on kumulativni otrov žav Danas mnoge vlade, pojedinci i ustanove pohranjuju večin svoje imovine upravo u obliku zlatnih poluga. Cestice radioaktivnog izotopa zlata koriste se kao izvor radijacij za liječenje pojedinih vrsta raka.Dobivanje zlata e zlata sirovina se prethodno smrvi u drobilicama, obro ispere vodom i obradi živom pri čemu se veći dio amira (oko 60%). Istovremeno nastaje grub°zrnasti zlata amalgam mulj koji još uvijek sadrži zlato. algam se zagrijava, a živa destilira i regenerina om u hladioniku. Zaostaje sirovo zlato. Živa se koristi nju amalgamizaciju zlata, a sirovo zlato se tali u grafitnim loncima. Radi dobivanja čistog zlata rastaljeno sirovo zlato lijeva se u anodne blokove (elektrode) i rafinira nafata? Mehatronika je interdisciplinarno tehničko i stručno područje kojeg čini klasično mašinstvo i klasična elektrotehnika, objedinjeno sa područjem automatike i informatike. Mehanički dijelovu predstavljaju tijelo tehnučkog proizvoda koji ispunjava određene zadatke. Senzori služe da bi određene fizikalne i hemijske veličine osjetile i pretvorile u električne signale. Procesori u računaru obrađuju signale dobijene od senzora u svrhu postizanja određenih ciljeva uz pomoć računarskih programa. Aktuatori pretvaraju signale dobijene od upravljačkog dijela da bi ostvarili neki zadatak.

Konjušnica koonji i kobile

Otvoreni dipol je najjednostavniji tip antene koja se sastoji od dva jednaka paralelna dijela dimenzija jedne četvrtine talasne dužine Ovaj tip antene podjednako dobro prima signale sprijeda i straga, dok bočne signale dobro ne prima. Nema dobru usmjerenost, što znači da su ove antene pogodne za prijem u područjima sa jakim signalom gdje usmjerenost nije bitna. Antenski kabal se na antenu spaja direktno Zbog lošsih svojstava i slabog dobitka gotovo da se ne može nači u trgovačkoj ponudi i upotrebi, osim ponekad kao zakrivljeni dipol za prijem radijskih programa (band II) YAGI antena je najčeši tip antene koja se koristi. Najvažniji element antene je dipol. Iza dipola, paralelno s njim, nalazi se reflektor, a ispred njega nekoliko direktora. Kvalitet prijema slike ovisit če o dužini, broju i rasporedu ovih elemenata. U ovisnosti o frekventnom opsegu prijema (VHF, UHF, ili oba) antene se razlikuju po obliku, rasporedu i veličini pojedinith elemenata. Yagi antena za prijem UHF područja se ponekad naziva i “riblja kost” Dipol je najvažniji dio antene i on hvata signale sa odašiljača. To je obična metalna šipka dužine polovine talasa koga hvata, podijeljena na dva dijela. Posebnim, koaksijalnim kablom uhvaćena energija vodi se do TV prijemnika Direktori pojačavaju snagu dipola. Što je veći broj direktora, bolje je usmjerenje antene a tako em. Reflektori odbijaju signale koji dolaze i prij odostraga i time sprječavaju stvaranje -duhova na slici, odnosno uduplane. sluże za prijem i odašiljanje elektromagnetnih talasa. Izraduju se kao odašiljačke, elektromagnetne talase i zrače u prostor i prijemne, koje koje energiju odašiljača pretvaraju u elektromagnetne talase i zrače u prostor elektromagnetne talase iz prostora primaju i pretvaraju u električne signale. Odašiljačke i prijemne antene se uglavnom ne razlikuju, zbog toga se odašiljačka antena može koristiti i kao prijemna, ali se to u praksi malo primjenjuje. Konstrukcijski posmatrano, postoji više vrsta antena. Neke od češće korištenih su: “T” “L’ polutalasni dipoli, štap antene, feritne antene, savijene antene i dr. Osnovni tip antene je polutalasni dipol. Sastoji se od metalne šipke čija dužina odgovara polovini talasne dužine. Za dovod električne energije najčešće je prekinuta na sredini. Zamišljeni otpor koji kad se ugradi u napojnoj tački antene troši istu snagu kao što je ona koju antena zrači u prostor naziva se otpor zračenja i odreduje moć zračenja antene. Ako se napajanje dipola vrši u sredini, onda ovaj otpor iznosi 73,2 Q, ali ako se ova tačka napajanja pomjeri izvan sredine dipola, tada ce otpor značajno porasti. Ovisno o talasnoj dužini signala, odašiljačke antene mogu biti velikih dimenzija:antena za duge talase, u obliku stuba može dostići 100 m i montira se izolovano od tlae.

Ergonomija

Ergonomija je nauka ciji je zadatak da rad ucini sto ugodnijim i bezbjednijim. Ima veliku primjenu u svim oblastima ljudskog zivota i rada. Radni sto i stolica veoma su bitni za otklanjanje fizickih naprezanja, jer uveliko mogu doprinijeti ugodnijem radu za racunarom. Radni sto treba da je prilagodjen ljudskom tijelu. Naslon stolice obavezno treba podupirati donji dio kicme.Dugotrajan rad za racunaromk moze izazvati zamor ociju. Ovu opasnost cemo smanjiti ako kupimo kvalitetniji monitor i graficku karticu. Glavni razlog zasto dolazi do zamora ociju je treperenje slike, njena nejednaka ostrina i izoblicenje na rubovima.Svakodnevno radeci na racunaru, cesto pravimo iste pokrete, narocito pri radu sa misem i tastaturom. Pri kucanju, ruke bi trebale da budu u vodoravnom polozaju.Takodjer, pri dugotrajnijem kucanju, treba praviti pauzu svakih 20 minuta.Kora4 jaja, 5 kašika šećera, 5 kašika ulja, 5 kašika brašna, 2 kašike kakaa, 1/2 praška za pecivo. Ispeći u kockastoj tepsiji. Fil U 1/2 litra mlijeka ispeću puding od vanilije i zasladiti sa 5 kašika šećera kada se puding ohladi 1/4 izmiksanog margarina preko kore premazati puding. 1 čaša ulja, 1 čaša vode, 3 kašike pekmeza da prokuha, 2 čaše brašna, Pecivo i susam Zaljev, Čaša vode, Čaša šećera, 3 kašike pekmeza da provre.Termistori su otpornici cija se vrijednost mijenja prilikom promjene temperature. Izgrađuje se NTC i PTC otpornici. Ukomponovani u sklop sa nekim izvorim napona daju dobar temperaturni senzor. Ugljicno-tlacni otpornici rade na principu zbijanja zrnca ugljene prasine. Oni imaju zadacu da pretvore silu pritiska u analogni signal. Svojstava foto-elemenata je da im se promjenom jacine svjetlosti mijenja vrijednost. Izgrađuju se kao foto-otpornik, foto-dioda ili foto-tranzistor. U kombinaciji sa nekim izvorom svjetla moze sluziti za brojanje predmeta ili za nadzor prostora. Danasnji automobili su definitivno mehatronicki uređaji. Postoje kontaktni i bezkontaktni davaci signala. Kad kazemo alkohol, vjerovatno to vas odmah asocira na alkoholna pica: vini i rakiju. Međutim, to su organski spojevi koji u sebi sadrze- OH grupu vezanu na ugljikov atom. Njihovi nazivi nastaju od imena odgovarajucih ugljikovodika i nastavaka-ol. Za alkohole je karakteristicno prisustvo – OH grupe. Prisustvo ove grupe uzrokuje da su mnoga svojstva alkohola slicna svojstvima vode. Nizi alkoholi se otapaju u vodi, a visi se ne otapaju. Alkoholi, slicno vodi, imaju veliki raspon između tacke topljenja i kljucanja. Građa molekule vode podsjeca na građu molekule alkohola. Alkoholi se lako zapale, a sagorijevanjem daju CO2 i vodenu paru. Metanol je najjednostavniji alkohol. Upotrebljava se kao rastvarac i polazni materijal za mnoge organske sinteze. Celuloza je narasijeniji organski spoj u prirodi. Pamuka cak sadrzi do 90% celuloze dok drvo zavisno od vrste sadrzi od 40 do 50% celuloze. Relativna molekulska masa celuloze iznosi oko 400 000, sto znaci da je u jednoj molekuli povezano oko 2 500 molekula glukoze. Kao sirovina za dobivanje celuloze naveliko se koristi drvo. Celuloza nije topljiva u vodi, jer da je to slucaj biljke bi se na kise raspale i otopile. Biljke fotosintezom stvaraju glukozu, a ona se veze u makromolekule celuloze. Celulozna vlakna, poslije obrade drveta, su pogodna za izradu odjevnih predmeta. Bez pamuka i celuloze tesko bi bilo zamisliti nas svakodnevni zivot. Drvo, koje se prerađuje u celulozu, mora se hemijski obraditi kako bi se izdvojila cista celuloza. Na ovaj nacin se iz drveta izdvajaju nepotrebni sastojci koji se prevode u spojeve topljive vode.