Ukomponovani otpornici

Otvoreni dipol je najjednostavniji tip antene koja se sastoji od dva jednaka paralelna dijela dimenzija jedne četvrtine talasne dužine Ovaj tip antene podjednako dobro prima signale sprijeda i straga, dok bočne signale dobro ne prima. Nema dobru usmjerenost, što znači da su ove antene pogodne za prijem u područjima sa jakim signalom gdje usmjerenost nije bitna. Antenski kabal se na antenu spaja direktno Zbog lošsih svojstava i slabog dobitka gotovo da se ne može nači u trgovačkoj ponudi i upotrebi, osim ponekad kao zakrivljeni dipol za prijem radijskih programa (band II) YAGI antena je najčeši tip antene koja se koristi. Najvažniji element antene je dipol. Iza dipola, paralelno s njim, nalazi se reflektor, a ispred njega nekoliko direktora. Kvalitet prijema slike ovisit če o dužini, broju i rasporedu ovih elemenata. U ovisnosti o frekventnom opsegu prijema (VHF, UHF, ili oba) antene se razlikuju po obliku, rasporedu i veličini pojedinith elemenata. Yagi antena za prijem UHF područja se ponekad naziva i “riblja kost” Dipol je najvažniji dio antene i on hvata signale sa odašiljača. To je obična metalna šipka dužine polovine talasa koga hvata, podijeljena na dva dijela. Posebnim, koaksijalnim kablom uhvaćena energija vodi se do TV prijemnika Direktori pojačavaju snagu dipola. Što je veći broj direktora, bolje je usmjerenje antene a tako em. Reflektori odbijaju signale koji dolaze i prij odostraga i time sprječavaju stvaranje -duhova na slici, odnosno uduplane stanice.Takodjer, pri dugotrajnijem kucanju, treba praviti pauzu svakih 20 minuta.Kora4 jaja, 5 kašika šećera, 5 kašika ulja, 5 kašika brašna, 2 kašike kakaa, 1/2 praška za pecivo. Ispeći u kockastoj tepsiji. Fil U 1/2 litra mlijeka ispeću puding od vanilije i zasladiti sa 5 kašika šećera kada se puding ohladi 1/4 izmiksanog margarina preko kore premazati puding. 1 čaša ulja, 1 čaša vode, 3 kašike pekmeza da prokuha, 2 čaše brašna, Pecivo i susam Zaljev, Čaša vode, Čaša šećera, 3 kašike pekmeza da provre.Termistori su otpornici cija se vrijednost mijenja prilikom promjene temperature. Izgrađuje se NTC i PTC otpornici. Ukomponovani u sklop sa nekim izvorim napona daju dobar temperaturni senzor. Ugljicno-tlacni otpornici rade na principu zbijanja zrnca ugljene prasine. Oni imaju zadacu da pretvore silu pritiska u analogni signal. Svojstava foto-elemenata je da im se promjenom jacine svjetlosti mijenja vrijednost. Izgrađuju se kao foto-otpornik, foto-dioda ili foto-tranzistor. U kombinaciji sa nekim izvorom svjetla moze sluziti za brojanje predmeta ili za nadzor prostora. Danasnji automobili su definitivno mehatronicki uređaji. Postoje kontaktni i bezkontaktni davaci signala.

Legure

 Zlatni nakit Stepen finoće vlatne legure se izražava u karatima. Cisto zlete je 24 karatneo. Naprimjer, ukoliko je proizvod izraden od 18 karatnog on u sebi sadrži 75% čistoga zlata i 25% nekoga drugog metala najčesće srebra ili bakra. Prilikom otkupa, trgovac le van obično ponuditi iznos zasnovan na količini čistoga via ga sadrži proizvod, tako da je podatak o čistoći zlata izuzets važan. Zlatni nakit se najéeśće izraduje od 14 karatnog zlata. U proslosti su se lato i njegovispojevi upotrebljavali u lijelen tuberkuloze i drugih bolesti. U savremenoj medicini kotis se neki spojevi za liječenje reumatskog artritisa jer ubla bolove u zglobovima. Medutim, dokazano je da terapi zlatom nepovoljno djeluje na kośtanu srž, uzrokuje nesanicu tjeskobu. Samo se djelomično izlučuje iz organizma, pa je on kumulativni otrov žav Danas mnoge vlade, pojedinci i ustanove pohranjuju večin svoje imovine upravo u obliku zlatnih poluga. Cestice radioaktivnog izotopa zlata koriste se kao izvor radijacij za liječenje pojedinih vrsta raka.Dobivanje zlata e zlata sirovina se prethodno smrvi u drobilicama, obro ispere vodom i obradi živom pri čemu se veći dio amira (oko 60%). Istovremeno nastaje grub°zrnasti zlata amalgam mulj koji još uvijek sadrži zlato. algam se zagrijava, a živa destilira i regenerina om u hladioniku. Zaostaje sirovo zlato. Živa se koristi nju amalgamizaciju zlata, a sirovo zlato se tali u grafitnim loncima. Radi dobivanja čistog zlata rastaljeno sirovo zlato lijeva se u anodne blokove (elektrode) i rafinira nafata?Broj oscilacija Lu jednoj sekundi (jedinici vremena) naziva se frekvencija. Jedinica za frekvenciju je herc (1Hz) Veću frekvenciju ima ono tijeloili čestica, koji ostvare veći broj promjena u jednoj sekundi. Talasna dužina Q) je put koji tijelo (čestica) prede pri jednoj punoj oscilaciji. Radiopredajnik je uredaj koji emituje elektromagnetne talase radi slanja zvuka na daljinu. bi se zvučni signali (čija je frekvencija od 16Hz do 20000Hz) pomoću radiopredajnika, prenijeli na daljinu, potrebno ga je prvo pomoću mikrofona pretvoriti u električne oscilacije (titraje). U lasi pomjeraju membranu mikrofona i time mijenjaju jačinu struje u strujnom kolu mikrofona. Zbog malog broja promjena u jedinici vremena ovako nastali signal naziva Oscilatori su elektronički sklopovi koji proizvode električne signale odredenog talasnog oblika i odredene frekvencije (broja oscilacija u sekundi),. Osnovni dio svakog oscilatora je oscilatorno kolo, a sastoji se od otpornika, zavojnice i kondenzatora, koji odreduju frekvenciju oscilatora. Punjenjem i pražnjenjem kondenzatora električnim naponom stvara se električno i magnetno polje određene frekvencije i nezaobilazrni su dio radioodašiljača, televizijskih odašiljača, radio i TV prijemnika, mjernih instrumenata i drugih elektroničkilh uređaja. radioprijemnicima, slabi signali koji se preko antene prime, pojačavaju se i pretvaraju u govor, muziku, i druge zvučne signale. U radioprijemnik dolazi veliki broj VF-signala različitih frekvencija.

Tehnologija

Zbog svojih prednosti nad starom CRT tehnologijom, LCD se danas sve više koristi, te polako zamjenjuje katodnu cijev. Katoda izbacuje snop elektrona prema ekranu. Upravljačka elektroda reguliše protok snopa, a ubrzivačka elektroda odreduje intezitet nastaje svjetlosna tačka. Elektronski snop se pomjera u pravcu odozgo nadolje i slijeva nadesno i mijenja intezitet, u ovisnosti o slici emisije koja se prenosi. Na taj način se postiže kontrasnost dobijenih tačaka i kompletna slika na ekranu TV-prijemnika. elektronskog snopa. Pri udaru snopa u ek TV-prijemnik u boji koristi činjenicu da svaka boja nastaje miješanjem tri osnovne: crvene, zelene i plave. Slika se snima TV-kamerom u boji koja ima tri CCD video-integrisana kola (video-čipa), za svaku osnovnu boju. CCD video integrisana kola pretvaraju svjetlost u električne signale koji se dovode do predajnika i modulirajunaVF-elekromagnetni talas kao nosač. Tako pristigli talasi preko antene se dovode uTV-prijemnik u boji inakon demodulacije dobijaju se tri odvojena videosignala. Katodna cijev ima tri katode koje emituju elektronske snopove na ekran. Ekran sa sastoji od mreže načinjene od fosforoscentnog materijala, pri čemu je svaki njen element osjetljiv na jednu od tri osnovne boje, a kombinacijom tih triju boja dobiju se druge boje. Ovi elementi svjetlucaju promjenljivim intezitetom, stapaju se i stvaraju svjetlosne tačke koje posmatrač opaža kao odredene nijanse. Sve tačke ekrana pobudene na ovaj način stvaraju sliku koju je snimila TV-kamera. Zbog svojih prednosti nad starom CRT tehnologijom, LCD se danas sve više koristi, te polako zamjenjuje katodnu cijev. Katoda izbacuje snop elektrona prema ekranu. Upravljačka elektroda reguliše protok snopa, a ubrzivačka elektroda odreduje intezitet nastaje svjetlosna tačka. Elektronski snop se pomjera u pravcu odozgo nadolje i slijeva nadesno i mijenja intezitet, u ovisnosti o slici emisije koja se prenosi. Na taj način se postiže kontrasnost dobijenih tačaka i kompletna slika na ekranu TV-prijemnika. elektronskog snopa. Pri udaru snopa u ek TV-prijemnik u boji koristi činjenicu da svaka boja nastaje miješanjem tri osnovne: crvene, zelene i plave. Slika se snima TV-kamerom u boji koja ima tri CCD video-integrisana kola (video-čipa), za svaku osnovnu boju. CCD video integrisana kola pretvaraju svjetlost u električne signale koji se dovode do predajnika i modulirajunaVF-elekromagnetni talas kao nosač. Tako pristigli talasi preko antene se dovode uTV-prijemnik u boji inakon demodulacije dobijaju se tri odvojena videosignala. Katodna cijev ima tri katode koje emituju elektronske snopove na ekran. Ekran sa sastoji od mreže načinjene od fosforoscentnog materijala, pri čemu je svaki njen element osjetljiv na jednu od tri osnovne boje, a kombinacijom tih triju boja dobiju se druge boje. Ovi elementi svjetlucaju promjenljivim intezitetom, stapaju se i stvaraju svjetlosne tačke koje posmatrač opaža kao odredene nijanse. Sve tačke ekrana pobudene na ovaj način stvaraju sliku koju je snimila TV-kamera.

Halat

Navest cemo neke od njih: relativno mala iskoristivost u odnosu na mehanicke prenosnike snage, gubici zbog strujanja i curenja tekucine, kasnjenje signala, relativno visoka cijena uređaja i elementa zbog male serije i preciznosti izrade, ogranicene brzine strujanja ulja itd. Pneumatski sistem, koja kao radni medij koriste zrak pod pritiskom, su sigurni, brzi i jednostavni prenosioci. Njihova velika prednost je moguca kontinuirana promjena brzine aktuatora, cistoca, jednostavno odrzavanje sistema i mala tezina elemenata. Pneumatski sistemi imaju i neke nedostatke, kao sto su: kasnjenje signala zbog stisljivostu zraka, skupa proizvodnja stusljivog zraka, buka pri ekspanziji zraka u atmosferu, prenos signala na velike udaljenosti nije moguca zvog gubitka strujanja u cijevima. Zbog prednosti i nedostatka sistemi se cesto kombinuju. Kroz pneumatsku razvodnu mrezu zrak se dovodi u blok gdje se vrsi obrnuto pretvadanje energije. U pneumatskom sistemu energija zraka se pretvara u koristan mehanicki rad. Osim pretvaranja u mehanicki rad, pneumatski sistem cesto obavlja i ulogu upravljanja, odnosno regulacije. Elementi za proizvodnju i razvod zraka osiguravaju potrebne kolicine zraka pod pritiskom odgovarajucih parametara. Elementi za pripremu zraka obavljaju pripremu zraka, sto ukljucuje ciscenje, podmazivanje i regulaciju pritiska. Izvrsni elementi su elementi koji obavljaju mehanicki rad. Upravljacki elementi upravljaju informacijama i tokovima energije. Upravljacki-signalni elementi prihvataju informacije o stanju sistema. Pomocni elementi ispunjavaju razlicite dodatne funkcije. Aktuatori su uređaji koji pretvaraju elektricne i fluidne ulaze u mehanicke izlaze, kao sto su polozaj sila, ugao ili momenat. Nalaze se između senzora i izvrsnog elementa ili alata. Zahtjeva koristsnje elektricnog naboja, pneumatskog pritiska, hidraulicnog pritiska itd. Jednostavan primjer aktuatora mozemo vidjeti kod dizalice za automobil. U ovom slucaju dizalica je aktuator. Mikroaktuatori su: peizoelektricni, magnetnostriktivni, elektro-hemijski, termalni i memorijsko metalni.

Goriva

Dobivanje sapuna spada među najstarije hemijske postupke. Nekad se sapun dobivao iz zivotinjskog loja, kostiju i pepela drveta. Kada mast i ulje kuhamo sa koncentriranim rastvorom natrij hidroksida, nastat ce reakcija saponifikacije. Sapuni su soli visih masnih kiselina. Deterdzenti su sulfonati, odnosno soli sulfinskih kiselina. Karboksilna grupa privlači molekule vode i to je hidrofilni dio. Dipeptid je izgrađen od dvije molekule aminokiselina. Najpoznatiji prirodni proteini su meso i jaja. Polipeptidni lanci sadrze veliki, ali i određeni broj aminokiselina koje su u lancu povezane određenim redom.Kad kazemo alkohol, vjerovatno to vas odmah asocira na alkoholna pica: vini i rakiju. Međutim, to su organski spojevi koji u sebi sadrze- OH grupu vezanu na ugljikov atom. Njihovi nazivi nastaju od imena odgovarajucih ugljikovodika i nastavaka-ol. Za alkohole je karakteristicno prisustvo – OH grupe. Prisustvo ove grupe uzrokuje da su mnoga svojstva alkohola slicna svojstvima vode. Nizi alkoholi se otapaju u vodi, a visi se ne otapaju. Alkoholi, slicno vodi, imaju veliki raspon između tacke topljenja i kljucanja. Građa molekule vode podsjeca na građu molekule alkohola. Alkoholi se lako zapale, a sagorijevanjem daju CO2 i vodenu paru. Metanol je najjednostavniji alkohol. Upotrebljava se kao rastvarac i polazni materijal za mnoge organske sinteze.Celuloza je narasijeniji organski spoj u prirodi. Pamuka cak sadrzi do 90% celuloze dok drvo zavisno od vrste sadrzi od 40 do 50% celuloze. Relativna molekulska masa celuloze iznosi oko 400 000, sto znaci da je u jednoj molekuli povezano oko 2 500 molekula glukoze. Kao sirovina za dobivanje celuloze naveliko se koristi drvo. Celuloza nije topljiva u vodi, jer da je to slucaj biljke bi se na kise raspale i otopile. Biljke fotosintezom stvaraju glukozu, a ona se veze u makromolekule celuloze. Celulozna vlakna, poslije obrade drveta, su pogodna za izradu odjevnih predmeta. Bez pamuka i celuloze tesko bi bilo zamisliti nas svakodnevni zivot. Drvo, koje se prerađuje u celulozu, mora se hemijski obraditi kako bi se izdvojila cista celuloza. Na ovaj nacin se iz drveta izdvajaju nepotrebni sastojci koji se prevode u spojeve topljive vode.

Lijepo ponasanje

Tako je unaprijed određeno!” (Merjem, 16-21) Merjem je zanijela dječaka, vjerovjesnika Allahova, Isa’a, a.s. Strah od osude i nerazumijevanja onog što joj se desilo učinilo je da se još više povukla u osamu. Jedino se povjerila Zekerijaovoj, a.s, ženi, koja je u istom periodu bila zanijela Jahja, a.s.Ovako je nastala jedna velika porodica koja je ostavila dubok trag u povijesti čovječanstva.
a.s.ovako Lijepo je znati Merjem, plemenita majka lsa, a.s, potječe iz čestite Imranove porodice. Njen otac, potomak Davu da, a.s, bio je toliko ugledan kod Uzvišenog Allaha da se po njemu i njegovoj porodici naziva jedna od najvećih sura u Kur’anu (Alu’lmran – Imranova porodica). Uzvišeni Allah je njegovu porodicu odabrao i uzdigao nad ostalima: Allah je odabrao Adema, i Nuha, i lbrahimovu porodicu, ilm ranovu porodicu nad aostalim svijetom -sve porod jedan do drugog-a Allah sve čuje i sve zna (Alu ‘lmran, 33-34) Ugled i položaj Imran je postigao svojim znanjem, radom, ustrajnošću, skromnošću i potpunom predanošću čin dan od najskromnijih ljudi svog naroda. Na prvom mjestu bio je predan Uzvišenom Allahu. Supru ga njegova je, takoder, bila veoma pobožna žena. Kada je osjetila da je zanijela svoje drugo dijete zavjetovala ga je Uzvišenom Allahu riječima: Gospodaru moj, ovo što je u trbuhu mome je zavje ujem samo na službu Tebi, pa primi od mene, jer Ti, zaista, sve čuješ i znaš! (Alu mran, 35) jenju i preporučivanju dobra. Bio jedan od najvećih jevrejskih učenjaka, voda i je 2 odila se Merjem i svojim odgojem, čednošću i pobožnošću ostvarila majčin zavjet. Nakon što je mran umro, skrbništvo o njoj preuzeo je muž njene sestre, Zekerijja, a.s. Merjem je izrasla u preli. Najvrednija je ona sadaka koja se dadne rodbini koja je na tebe ljuta i prema tebi neraspoložena! (Ahmed i Albani) Održavanje rodbinskih ima izuzetnu vrijednost i na ovom i na budućem svijetu, uvećava nafaku i produżava život. Muhammed, a.s., rekao je: Ko želi da mu se nafaka poveća i produži životni vijek, neka pazi i redovno posjećuje rodbinu. Joś je rekao: Obožavaj Allaha i ništa Mu ravnim ljudi- poro- Allahu očadi ima,1 a sam iJa ću ne smatraj, obavljaj namaz, daji zekat i održavaj rodbinske veze. Poslanik, a.s., je pohvalio čovjeka koji ustrajava u dobročinstvu prema onima koji ne održavaju rodbinske veze. Prenosi se da se čovjek obratio Vjerovjesniku, a.s., riječima: “Allahov Poslaniče, ja kidaju. Lijepo i blago se ophodim stan sam prema njima, ali mi oni to ne uzvračaju.” S., mu je, tada, rekao: Ako bude tako kako si rekao, to je kao da im daješ žera- vicu. Neprestano će s tobom biti Allahov dokaz protiv njih sve dok tako postupaš. (Muslim) Preporućuje se lijepo ophodenje prema rodbini i éuvanju veza s njom čak i kada rodbina ne uzvraća 10 covje imam rodbinu s kojom odrzavam rodbinske veze, ali ih oni pre prema njima, a oni mi lošim uzvraćaju. Samilo jem m lju svoje mirit na isti način NJEGOVANJE PORODIČNIH I RODBINSKIH VEZA orodične i rodbinske veze spadaju u red temeljnih, najstarijih i najtrajnijih odnosa medu ljudi- ma. Porodica i rodbina, kao društvena grupa, prisutna je u svim vremenima. Njegovanje poro- dičnih i rodbinskih veza kod sljedbenika islama temelji se na principima Kur’ana i sunneta: I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte. A roditeljima dobročinstvo činite, i rodbini, i siročadi, i siromasima, i komšijama bližnjim i komšijama daljnjim, i drugovima, i putnicima namjernicima,i onima koji su u posjedu vašem! (En-Nisa’, 36) Poslanik, a.s., je kazao: Allah Uzvišeni kaže: “Ja sam Milostivi. Ja sam stvorio rodbinske veze i izveo sam ih iz ovog Mog imena, pa ko ih održava i Ja cu s njim veze održavati, a ko ih prekida i Ja ću s njim prekinuti!” (El-Buhari) Načini održavanja rodbinskih veza su raznovrsni. Možemo to činiti materijalnim pomaganjem i dobročinstvom, posjećivanjem, praštanjem i prelaskom preko razmirica i uvreda, iskazivanjem lju- bavi, naklonosti i pažnje, sastajanjem i svim što predstavlja medusobnu povezanost. Za umrle svoje rodake molit ćemo oprost od Allaha, dž.š., i upućivati Mu dove te izvršiti njihove oporuke, izmiriti zaostali dug iza njih i učiniti sve ono što će za njih predstaviti olakšanje i radost. Pažnja prema rodbini u islamu dolazi odmah nakon pažnje prema roditeljima. Poslanik, a.s, je vam, uistinu, oporučuje vaše majke!- i to je ponovio tri puta; Allah vam, uistinu.

Elektrika

Elektronski snop se pomjera u pravcu odozgo nadolje i slijeva nadesno i mijenja intezitet, u ovisnosti o slici emisije koja se prenosi. Na taj način se postiže kontrasnost dobijenih tačaka i kompletna slika na ekranu TV-prijemnika. elektronskog snopa. Pri udaru snopa u ek TV-prijemnik u boji koristi činjenicu da svaka boja nastaje miješanjem tri osnovne: crvene, zelene i plave. Slika se snima TV-kamerom u boji koja ima tri CCD video-integrisana kola (video-čipa), za svaku osnovnu boju. CCD video integrisana kola pretvaraju svjetlost u električne signale koji se dovode do predajnika i modulirajunaVF-elekromagnetni talas kao nosač. Tako pristigli talasi preko antene se dovode uTV-prijemnik u boji inakon demodulacije dobijaju se tri odvojena videosignala. Katodna cijev ima tri katode koje emituju elektronske snopove na ekran. Ekran sa sastoji od mreže načinjene od fosforoscentnog materijala, pri čemu je svaki njen element osjetljiv na jednu od tri osnovne boje, a kombinacijom tih triju boja dobiju se druge boje. Ovi elementi svjetlucaju promjenljivim intezitetom, stapaju se i stvaraju svjetlosne tačke koje posmatrač opaža kao odredene nijanse. Sve tačke ekrana pobudene na ovaj način stvaraju sliku koju je snimila TV-kamera. Osnovni dio svakog oscilatora je oscilatorno kolo, a sastoji se od otpornika, zavojnice i kondenzatora, koji odreduju frekvenciju oscilatora. Punjenjem i pražnjenjem kondenzatora električnim naponom stvara se električno i magnetno polje određene frekvencije i nezaobilazrni su dio radioodašiljača, televizijskih odašiljača, radio i TV prijemnika, mjernih instrumenata i drugih elektroničkilh uređaja.Radioprijemnicima, slabi signali koji se preko antene prime, pojačavaju se i pretvaraju u govor, muziku, i druge zvučne signale. U radioprijemnik dolazi veliki broj VF-signala različitih frekvencija. Izd vajanje samo onog signala kojeg żelimo reprodukovati vrši se u oscilatornom kolu koje se nalazi na ulazu prijemnika i povezano je sa prijemnom antenom i uzemljenjem. Oscilatorno kolo se sastoji od zavojnice (sa ili bez feritnog jezgra) i promjenljivog kondenzatora spojenog na krajeve zavojnice. Signal koji je doveden sa antene i koji ima jednaku frekvenciju oscilatornog kola, (signal koji je u rezonanciji sa oscilatornim kolom), pobudit će oscilovanje u njemu.Svi ostali prispjeli signali neće imati utjecaja na oscilatorno kolo. Izbor pobudnog signala (radiostanice) ovisi o promjenljivorm kondenzatoru i induktivitetu zavojniceE.Električni hladnjak (frižider)je rashladniuredaj sa električnim pogonom koji pomoću rashladnog sredstva oduzima toplotu od namirnica i predaje je okolini. Cuvanje namirnica se najbolje postiže na temperaturi od +4 °C do +8 °C. Glavni dijelovi hladnjaka su kompresor, kondenzator, isparivač, termostat i elektromotor. Elektromotor (5) pokreće kompresor. Kompresor (4) sabija rashladno sredstvo (plin) na viši pritisak. Sabijeni plin dolazi u kondenzator (3) gdje se hladi i tako rashladen prelazi iz plinovitog u tekuće stanje (kondenzacija). Tekućina prolazi kroz kapilarnu cjevčicu i dolazi u isparivač (2) gdje joj se smanjuje pritisak i tu se raspršava. Raspršena tekućina u isparivaču isparava. Za isparavanje je potrebna toplota koju rashladno sredstvo uzima od okolinog prostora u hladnjaku i na taj način hladi unutrašnjost hladnjaka.Rashladni medij (plin) kompresor usisava i proces se ponavilia sve dok unutrašnjost hladnjaka ili zamrzivača ne postigne zadanu temperaturu. Termostat (1) requliše željenu temperaturu tako što prekida strujno kolo elektromotora i rad kompre temperatura u hladnjaku povisi. Kao rashladni medij prvo je korišten amonijak, a kasnije freon. Oni su vrlo otrovni, pa se danas sora, a automatski se uključuje kada se oriste derivati freona koj imaju manje śtetno djelovanje na Zemljin ozonski omotać i okolinu. Pravila čišćenja i održavanja hladnjaka Hladnjak treba postaviti na što hladnije mjesto u stanu, ali tako da izmedu zida i str hladnjaka ima dovoljno prostora za prozračivanje. Namirnice ohladite na sobnu temperaturu prije odlaganja u hladnjak. Nemojte vrata hladnjaka držati bespotrebno otvorena, Pravovremeno odledivanje hladnjaka štedi energiju i produžava mu vijek tra ažnjeg dijela janja. Klima-uređaji u zatvorenim prostorima po potrebi mogu mijenjati i prilagodavati klimatske uvjete želji korisnika. Klima-uredaj čine: ventilacioni krug (ventilator, filter, isparivač)i rashladni krug (kompresor, kondenzator, aksijalni ventilator, cijevne veze). Kompresor i elektromotor su smješteni u zajedničko kučište, koje se ne smije otvarati jer sadrži freon. Kompresor sabija freon i na taj način ga zagrijava, koji tako zagrijan dolazi u kondenzator. Kroz kondenzator kruži vanjski zrak koji hladi i kondenzuje freon.

Voda, zrak i tlo

Zagadjenost vode je svaka kvalitativna i kvantitativna promjena fizickih i bioloskih osobina  vode. Zagadjenje najcesce moze biti urbano, industrijsko i poljoprivredno. Otpadne vode naselja zagadjene su bakterijama i parazitima koji mogu biti uzrocnici zaraznih bolesti. Otpadne vode domacinstva potjecu od pripreme hrane, licne higijene, higijene prostora i slicno. Sve te otpadne vode svode se u kanalizaciju. Ako se koriste za navodnjavanje, moraju se bioloski precistiti. Industrijske otpadne vode mogu sadrzavati neorganska ili organska oneciscenja. Razvojem industrije one postaju sve veci ekoloski problem savremenog svijeta, jer zagadjuje kako povrsinske tako i podzemne vode. Najveci industrijski zagadjivaci su: hemijska industrija, prehrambena industrija, metalurgija, tekstilna industrija, industrija papira i koze i termoenergetskih objekti. Otpadne vode kozarske industrije su najprljavije jer sadrze krom, nikl, anorgenske soli, organske kiseline, djelici koze, mesa i sl. Zrak se zagadjuje kada u njega dospiju razne tvari u gasovitom stanju ili u obliku cestica. Stetni gasovi u zraku nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva koja se koriste kao izvori energija. Glavni izvori zagadjenosti su automobili, termoelektrane, industrija i domacinstva. Voda, zrak i tlo predstavljaju jednu neraskidivu skolosku cijelinu. Povezuje ih zajednicki uzrocnici  oneciscenja sa stetnim posljedicama po zivi svijet na Zemlji. Nepromijenjeni se gomilaju u biljkama, ukljucujuci se tako u lanac ishrane.Povrsine sa oskudnim rastinjem koje su u nasoj zemlji zastupljene u podrucjima juzne Hercegovine i jugozapadne Bosne nazivamo krs. U proslosti na mjestu danasnjeg krsa bile su guste submediteranske sume. Ove sume covjek je stoljecima unistavao radi dobivanja gradjevinskog materijala, drveca za ogrjev i vece povrsine pasnjaka. ceste biljke ovog podrucja su: bjelograbic, crni grab, crni jasen, pucaline, ruja, vrijesak i draca koje grade krske sume i sikare. Od zeljastih biljaka ovdje se susrecu: hrdjobrada, kovilje, kadulja, smilje, lavanda, ruzmarin i bjelusina koje grade livade kamenjare. Draca je nizak razgranati listopadni grm sa zutim ili zelenkastozutim grozdastim cvastima. Zreo plod je drvcenast sa sirokim krilcem. Vrijesak je zimzeleni grm s nasuprotnim listovima poredanim u cetiri reda. Ruzicasti ili bjelicasti cvjetovi su sakupljeni u grozdaste cvati.Ljekovita i cesta biljka krskih kamenjara je i smilje. Biljka ima zute cvjetove i uske, kratke listice, sto predstavlja prilagodjenost uvjetima zivota krsu. Bjelusina je, takodjer, ljekovita biljka krskih livada. Ima karakteristican izgled listova koji su bjelicasti i gusto obrasli dlakama, tako da je cijela biljka vunasta.
Najcesce vrste gustera su: sivi guster, sljepic, zelembac i blavor, a od zmija: poskok, prugasti smuk, pjegava crvenkrpica i druge. Sivi guster obicno se susrece na mjestima gdje ima kamenja.
Zelembac voli toplija i susna mjesta s grmolikom vegetacijom, livade ili kamenjare. Blavor je krupni, zmijoliki guster koji moze narasti do 1 m. Sljepic je guster koji naraste do 50 cm. Poskok je zmija otrovnica i spada medju nase najotrovnije zmije. Prugasti smuk je najsnaznija i najdeblja zmija Evrope.
Od ptica u krsu cesto se susrece jarebica kamenjarka.

Programski jezik BASIC

Sredinom 60-ih  godina xx vijeka dva profesora iz SAD-a John Kemeny i Thomas Kurtz, razvili su programski jezik BASIC. Za BASIC se kaze da je programski jezik za pocetnike opce namjene. Vremenom se razvijao pa postoji veliki broj verzija razlicitih proizvodjaca. Kazemo da je za pocetnike jer je pogodan za one koji zeke savladati tehniku programiranja a kasnije je vrlo lahko bilo koji drugi programski jezik. Kod prvih kucnih  racunara BASIC je bio ugradjen u ROM memoriju dok operativni sistemi nisu jos bili razvijeni. Tada se pojavila kompanija Microsoft koja je ponudila svoju verziju BASIC-a, ali ta verzija se za razliku od predhodnih ucitavala u RAM memoriju racunara. Mnogi korisnici su se okrenuli BASIC-u i provodili sate i sate prekucavajuci iz magazina i knjiga programe pisane u BASIC-u. Medjutim vremenom su programeri postali sve nezadovoljniji sporoscu BASIC-a jer su programi interpretirani a ne kompajlirani pa su samim tim izvrsavani sporije. Drugi problem je bio taj sto BASIC nije bio pogodan za struktuiranuo programiranje. 80-ih godina proslog stoljeca kompanija Microsoft je pokusala rijesiti ove probleme objavivsi verziju QuichBASIC jezika koji je bio vise kompajlerski nego interpreterski. Ovaj program je baziran na operativnom sistemu DOS. Pojednostavljena verzija QuichBASIC-a je QBASIC. Moguca su dva nacina rada u BASIC-u: direktni ili indirektni nacin rada. QBASIC se pokrece sa dva klika na ikonicu programa QBASICA a zatim se pritisne tipka ESC da se ukloni pozdravni prozor. Otvoreni prozor se moze povecati tadko da se pritisne Alt+Enter. Menij koji mozemo pronaci u ovom prozoru su: File, Edit, View, Search, Run, Debug, Options. Mozemo ih otvoriti klikom misa ili Alt+odgovarajuce slovo. BASIC kao i drugi jezik ima svoj alfabet. Pomocu alfabeta BASIC-a mozemo napisati podatke, varijable, funkcije, naredbe… Tip podatka je skup vrijednosti koje imaju neke zajednicke osobine. Najcesca podjela tipova podataka, u vecini programskih jezika je jednostavni i slozeni. Podaci su znakovi kao sto su slova, brojevi i ostali simboli. Podatke bilo kojeg tipa mozemo podijeliti na: konstante i promjenljive. U BASIC-u cemo raditi sa numerickim i alfanumerickim podacima. Alfanumericki podaci pamte slova, rijeci, recenice, brojeve i ostale specijalne znakove. Sa njima ne mozemo racunati kao sa standardnim brojevima, ali ih mozemo spajati, dijeliti, uporedjivati i sl. Promjenljive su kao kutije u kojima cuvate podatke. Svaka od njih ima svoje ime i svoju vrijednost.

Programiranje

Oduvijek su se ljudi sporazumijevali na razlicite nacine. Jedan od nacinja sporazumijevanja je jezik, odnosno govor. U svijetu postoje hiljade jezika, pomocu kojih pripadnici razlicitih naroda komuniciraju. Ove jezike nazivamo govorni jezici. Mozemo reci da je jezik skup rijeci koje razumije skupina ljudi i popis odredjenih pravila koje ti ljudi postuju u svakodnevnom govoru. U radu sa racunarom, postavlja se pitanje kako racunaru saopstiti ono sta zelimo da uradimo. Naravno vec smo se upoznali sa cinjenicom da racunar jedino razumije jezik nula i jedinica, tako da za sada nije moguce komunicirati sa racunarom u nekom od govornih jezika (bosanski, engleski, njemacki…). Nedostatci govornih jezika su: nisu univerzalni i prepoznatljivi, cesto se neke stvari podrazumijevaju u govornom jeziku, a racunaru je neophodna preciznost, susrecemo dvosmislenosti, nenamjerno povezivanje vise jezika u jednom. Zbog svega navedenog, kreirani cu programski jezici. Oni koriste vlastiti ograniceni skup rijeci koje imaju posebno znacenje. Do danas je napravljeno hiljade programskih jezika. Ovi jezici su razumljivi racunaru, a sa druge strane i covjeku-programeru. Da bi smo upoznali neki jezik za programiranje, potrebno je da upoznamo: leksicku strukturu, sintaksu, semantiku jezika. Kao i hardverski dio racunara i softver je dozivio svoj razvoj kroz historiju. Za programske jezike kazemo da su u svom dosadasnjem razvoju prosli cetiri generacije. Programske jezike mozemo grupirati u pet glavnih kategorija: masinski jezik, asemblerski jezik, programski jezici visokog nivoa, programski jezici cetvrte generacije i objektno orijentisani jezici. Najcesce pisemo programe u jednim od visih programskih jezika, medjutim da bi racunar razumio program bilo je potrebno razviti posrednicke mehanizme koji obavljaju pretvaranje programskog jezika u masinski jeziki. Za to se koriste program prevodioci. Razlikujemo: kompajlere i interpretere. Kompajler je program koji prevodi izvorni program ili izvorni kod u masinski jezik samo jednom i to tokom prevodjenja. Interpreter je program prevodilac koji za razliku od kompajlera prevodi i odmah izvrsava svaku naredbu viseg programskog jezika. Postoji vise vrsta programskog jezika ali racunar jedino neposredno razumije masinski jezik.